„Od ove godine, Asocijacija XY je dio regionalnog programa „MERCK – Glas mladih, izbor mladih” u okviru kojeg ćemo identificirati najbolje svjetske prakse unapređenja pristupa uslugama koje su značajne za seksualno i reproduktivno zdravlje građana u BiH i regiji, u vremenu i okolnostima krize uzrokovane pandemijom COVID-19. U saradnji sa partnerima iz regije i uz koordinaciju IPPF evropske mreže, razvit ćemo nove zdravstvene resurse koji će biti na raspolaganju zdravstvenim institucijama i zdravstvenim radnicima, a što će unaprijediti pristup uslugama i unaprijediti zdravlje mladih, starih i marginaliziranih skupina,” kaže lider programske oblasti zdravlje i zdravi životni stilovi Asocijacije XY Feđa Mehmedović.
Pored saradnje sa ključnim zdravstvenim institucijama, pružateljima zdravstvenih usluga i sl., važan glas i ulogu u ovom projektu koji implementira Asocijacija XY imaju mladi, posebno oni koji su marginalizirani ili su u nepovoljnom položaju u odnosu na generalnu populaciju mladih. Njihovo direktno učešće u aktivnostima projekta osigurat će da resursi koji budu razvijeni, adekvatno odgovore na potrebe mladih, adresiraju najčešće prepreke u pristupu uslugama i unaprijede pristup informacijama i servisima u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja.
Prema riječima Feđe Mehmedovića pandemija COVID-19 najveća je zdravstvena i socijalno-ekonomska kriza ove generacije a ograničavajuće mjere koje su uvele brojne zemlje gurnule su mnoge zdravstvene sisteme na rub, što je rezultiralo depriorizacijom ‘nehitne njege’ kako bi se ustupilo mjesto stotinama pacijenata s COVID-19.
„Pandemija je negativno uticala na pružanje usluga značajnih za seksualno i reproduktivno zdravlje, uključujući zdravlje majki i planiranje porodice, za žene i ranjive skupine u gotovo svim europskim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Stigma i diskriminacija, socio-ekonomski faktori i geografska udaljenost već stvaraju prepreke za ranjive skupine unutar naše društvo za pristup zdravstvenim uslugama i traženje pomoći. COVID-19 je pogoršao ovu situaciju; oni koji su „ostavljeni”, u ovom vremenu su još više zanemareni i zaboravljeni,” pojašnjava Mehmedović.
COVID-19 pokazao je koliko su zdravstveni sistemi krhki, unutar i izvan EU, te otkrio slabosti unutar naših sistema i nespremnost u rješavanju hitnih zdravstvenih problema. U vremenu kada su škole zatvorene, pristup informacijama i programima usmjerenim na unapređenje zdravstvene pismenosti mladih je dodatno narušen, pa mnogi adolescenti ostaju bez informacija i bez potrebne podrške. Ipak, korištenje online servisa za provođenje nastave, primjena web baziranih platformi i primjena online komunikacijskih kanala (Facebook, WhatsApp i Instagram) otvara dodatne mogućnosti da se mladima u okviru već postojećih kapaciteta i sistema, pruži podrška koja je od značaja za njihovo zdravlje i blagostanje. Pandemija COVID-19 je potaknula kreativnost mnogih organizacija i institucija da se suprotstave različitima preprekama u pristupu informacijama, poput primjene telemedicine ili m-Health usluga, često u partnerstvo s drugim sektorima (mrežne komercijalne platforme ili isporuke komercijalnih usluga). Značajnu ulogu u pružanju usluga koje su zanemarene u vrijeme pandemije imale su nevladine organizacije, kako u našoj zemlji, tako i u Europi.
„Digitalni doseg i podrška postali su osnovni način informiranja mladih, posebno žena i djevojaka, i podrška njihovom zdravlju i sigurnosti tokom života. Stoga kriza COVID-19 pruža priliku za utvrđivanje praznina, naučenih lekcija, razmjene dobrih praksi i spremnosti za jačanje zdravstvenih sistema i pripremu sveobuhvatnijih planova za unapređenje zdravlja mladih. Preporuke i razmjena perspektivnih praksi mogu podržati inicijative zagovaranja prema lokalnim, nacionalnim i regionalnim vlastima kako bi se identificirale i podržala područja za promjene i pripremiti planove za budućnost s inkluzivnijim pristupom onima koji su u potrebi. Da bismo to učinili, moramo shvatiti utjecaj koji krizne situacije poput COVID 19 imaju na zdravlje mladih, posebno na one u udaljenim područjima i koji žive u nepovoljnim socijalnim uslovima, poput Romske populacije u Bosni i Hercegovini. Da bismo postigli strukturne i dugoročne promjene, kombinirat ćemo tehnike istraživanja, procjene i razvoja kapaciteta, zagovaranja sa snažnim novim narativima i kampanjama za podizanje javne svijesti, svijesti mladih i odraslih i uvjeravanje nacionalnih i regionalnih vlasti da postave nove prioritete koji će doprinijeti očuvanju zdravlja mladih i marginaliziranih skupina u našoj zemlji,” zaključuje Mehmedović.
Uskoro opširnije, ostanite sa nama!