Okolina i društvo na različite načine oblikuju identitet djeteta, a najveći i najsnažniji uticaj imaju, roditelji, odgajatelji, bliske osobe i, naravno, vršnjaci. Sve što činimo ili ne, poruke koje im šaljemo na direktan ili indirektan način, a koje proizlaze iz naših stavova, uvjerenja i normi, uticat će na formiranje identiteta.

Ono što je problematično je činjenica da naše poruke mogu biti diskriminirajuće po različitim osnovama/ vjerskoj, kulturnoj, rasnoj, spolnoj i sl. Npr. kada kažemo da su muškarci bolji naučnici ili žene slabiji vozači, nesvjesno koristimo rodne stereotipe i podržavamo rodnu diskriminaciju, istovremeno zanemarujući individualne osobine, razlike i kapacitete osobe. Ovakve poruke su često prisutne u porodičnom i vrtićkom okruženju ali ih kroz razne aktivnosti možemo osvijestiti.

Rodni identitet se počinje formirati već od treće godine kada većina djece postaje svjesna spolnih razlika/znaju da su dječak ili djevojčica i u odnosu na njih preferiraju određene igračke, odjeću, boju, te muško/ženske uloge i zanimanja. Ovo je složen proces, koji podrazumijeva pojedinačno i društveno iskustvo, odvija se kroz socijalnu interakciju i ovisi o okruženju u kojem se dijete nalazi. Upravo zbog navedenog, predškolski period je “kritično

razdoblje” za osvještavanje rodnih nejednakosti i stereotipa u kojem roditelji i odgajatelji imaju presudnu ulogu.

Kako doprinosimo razvoju rodnih stereotipa?

Skloni smo dječake i djevojčice usmjeravati prema različitim sadržajima i davati im igračke koje ih usmjeravaju ka ulozi koja se od njih u budućnosti očekuje. Također, izlažemo ih različitim

aktivnostima, npr. djevojčice potičemo da se uključe u kućanske poslove. Dječake učimo da ne trebaju pokazivati emocije, posebno tugu, strah. Ono što bi zapravo trebali je kreirati ozračje u kojem ćemo se i prema dječacima i prema djevojčicama odnositi s jednakim uvažavanjem i poštovanjem, razgovarati o sličnostima i razlikama, isticati individualnost, i pružiti im jednake mogućnosti.

Rodne uloge su proizvod društva – učimo ponašanja koja se očekuju od nas u odnosu na spol.

Ukoliko imate dodatna pitanja, nedoumice ili vam je potrebna podrška, dostupne su vam besplatne usluge IPD psihološkog savjetovališta. Možete nas kontaktirati putem privatne poruke na našojfacebook stranici “IPD Roditeljski savjetnik”, e mail adrese ili telefonskim pozivom.

Ovaj članak izrađen je u okviru projekta @RELOADWesternBalkans, koji finansira @eubih, a implementira @UNDPBiH. Sadržaj ovog članka, kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva su odgovornost Instituta za Populaciju i Razvoj i ni na koji način ne odražava stavove #EU, niti #UNDP

#ReLOaD#ReLOaDBiH#LocalDemocracy#WesternBalkans