VJEŠTINE ZA ZDRAVLJE: Zdravlje djece i mladih u 21. stoljeću

U savremenom svijetu djeca i adolescenti suočavaju se s brojnim izazovima koji ozbiljno ugrožavaju njihovo fizičko, mentalno i socijalno zdravlje, a time i njihov puni razvojni i obrazovni potencijal (1). Već na početku 21. stoljeća, kako ističe UNESCO (2001), u gotovo svakoj zemlji svijeta sposobnost velikog broja djece i mladih da uče i napreduju bila je narušena uslijed složenih zdravstvenih i socijalnih problema. Glad, pothranjenost, nedostatak mikronutrijenata, parazitske infekcije, zloupotreba droga i alkohola, nasilje, povrede, rana i neplanirana trudnoća, kao i infekcija HIV-om i drugim spolno prenosivim bolestima, predstavljaju ozbiljne prijetnje zdravlju, dobrobiti i životima djece i mladih (2).

Pored zaraznih i socijalno uslovljenih rizika, nezarazne bolesti – poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2, astme i mentalnih poremećaja – sve češće predstavljaju ozbiljan izazov za zdravlje djece i mladih (3). Mnoge nezarazne bolesti imaju svoje porijeklo u djetinjstvu. Fizička neaktivnost, nezdrava ishrana, izloženost alkoholu i duhanu, te nezdrava ili nesigurna okruženja predstavljaju važne faktore rizika za pojavu nezaraznih bolesti (). Iako se neke nezarazne bolesti pojavljuju u odrasloj dobi, druge direktno pogađaju djecu. Uobičajena stanja uključuju anemiju, astmu, rak, dijabetes, srčane bolesti, gojaznost, povrede i nesreće.

Rizik od razvoja nezaraznih bolesti, uključujući astmu, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rak, počinje tokom prenatalnog perioda i raste tokom cijelog životnog vijeka, od ranog djetinjstva do kasne odrasle dobi (5). Tokom adolescencije—perioda istraživanja i ponašanja u potrazi za nezavisnošću—mnogi rizici za nezarazne bolesti postaju očigledniji.

Obrazovanje u službi prevencije nezaraznih bolesti

Obrazovanje o prevenciji nezaraznih bolesti u ranom djetinjstvu važan je preduslov za usvajanje zdravih životnih navika koje mogu trajati cijeli život (6). Kroz dobro osmišljene programe prevencije u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, djeca i mladi mogu steći osnovna znanja o značaju uravnotežene ishrane, redovne fizičke aktivnosti i očuvanja mentalnog zdravlja, kao i o štetnosti loših navika poput pušenja, konzumacije alkohola i prekomjerne upotrebe digitalnih uređaja. Osim što doprinose fizičkom zdravlju, ovi programi podstiču razvoj odgovornog odnosa prema sopstvenom tijelu i blagostanju.

Dugoročno, sistematska edukacija u ranom uzrastu može značajno smanjiti rizik od razvoja hroničnih nezaraznih bolesti, čime se unapređuje opšte zdravlje populacije i smanjuju opterećenja zdravstvenog sistema.

U tom kontekstu, životne vještine (life skills) predstavljaju ključne sposobnosti koje djeci i mladima omogućavaju da donose zdrave odluke, razvijaju otpornost i uspješno se nose sa svakodnevnim zahtjevima života.

Šta su životne vještine?

Životne vještine su niz psihosocijalnih i interpersonalnih sposobnosti koje pomažu pojedincima da razmišljaju kritički, komuniciraju efikasno, upravljaju emocijama i razvijaju zdrave odnose. One nisu urođene – razvijaju se učenjem i praksom, posebno u djetinjstvu i adolescenciji, kada se formiraju navike, vrijednosti i obrasci ponašanja. Obrazovni sistem ima izuzetno važnu ulogu u razvoju životnih vještina. Kroz obrazovanje temeljeno na vještinama, učenici ne usvajaju samo znanje, već i alate za život – kako da rješavaju probleme, sarađuju s drugima, nose se sa stresom i čuvaju svoje zdravlje.

Takav pristup uključuje:

  • Interaktivne metode (diskusije, igre uloga, simulacije, timski rad),
  • Fokus na učenje kroz iskustvo,
  • Aktivno uključivanje učenika u rješavanje stvarnih problema.

Vještine važne za zdravlje

U kontekstu promocije i zaštite zdravlja, životne vještine se nazivaju i psihosocijalne kompetencije jer predstavljaju skup vještina, sposobnosti i stavova koji omogućavaju individui da efikasno reaguju na zahtjeve i izazove svakodnevnog života. Ove vještine omogućavaju djeci i mladima da razvijaju pozitivne odnose sa drugima, izražavaju svoje emocije na adekvatan način, donose informisane odluke i rješavaju probleme. Vještine obuhvataju emocionalnu inteligenciju, socijalne vještine, samoregulaciju, empatiju, rješavanje konflikata i druge vještine koje su ključne za uspješno funkcionisanje u društvenim i emocionalnim situacijama.

Životne vještine definirane na opći način znače kombinaciju znanja, ponašanja, stavova i vrijednosti i označavaju posjedovanje neke vještine i znanja da se nešto učini ili postigne cilj (7). One uključuju kompetencije kao što su kritičko mišljenje, kreativnost, sposobnost organiziranja, društvene i komunikacijske vještine, prilagodljivost, rješavanje problema, sposobnost saradnje na demokratskoj osnovi koje su potrebne za aktivno oblikovanje mirne budućnosti.

Za djecu i mlade, razvoj psihosocijalnih kompetencija je od vitalne važnosti jer im pomaže da se nose sa stresom, prilagode promjenama, izgrade pozitivne odnose sa drugima i izgrade pozitivno samopouzdanje. Ove kompetencije im omogućavaju da se uspješno integrišu u školsko okruženje, da izgrade podržavajuće odnose sa vršnjacima i odraslima, te da se nose sa izazovima odrastanja i adolescencije, kao što su pritisak vršnjaka, konflikti i problemi sa samopouzdanjem. Takođe, psihosocijalne kompetencije imaju dugoročne koristi po zdravlje, jer su povezane sa smanjenim rizikom od mentalnih poremećaja, depresije i anksioznosti, kao i sa boljim opštim zdravljem i kvalitetom života u odraslom dobu.

UNICEF predlaže korištenje kurikuluma i obrazovnih alata koji će doprinijeti razvoju sljedećih psihosocialnih kompetencija (8):

SamosvjesnostInterpersonalne vještineMisaone vještine
1. Upravljanje stresom 2. Emocionalna regulacija 3. Pozitivno razmišljanje 4. Samopoštovanje      5. Empatija 6. Vještine slušanja 7. Interpersonalna efikasnost 8. Rješavanje sporova 9. Upravljanje odnosima 10. Pouzdana komunikacija11. Postavljanje ciljeva 12. Donošenje odluka 13. Rješavanje problema 14. Kritičko i kreativno razmišljanje 15. Vještine izvršne funkcije 16. Otpornost

Primjeri iz prakse – kako razvijati pojedine vještine?

  • Učenje „kako reći NE“ u školskim radionicama može pomoći djeci da izbjegnu rizična ponašanja poput konzumiranja supstanci.
  • Vježbe kontrole bijesa pomažu u prevenciji vršnjačkog nasilja i poboljšavaju emocionalno zdravlje.
  • Simulacija donošenja odluka u nastavi omogućava adolescentima da prepoznaju i analiziraju faktore koji utiču na zdrav izbor – npr. kako se postaviti prema vršnjačkom pritisku da voze bicikl bez kacige.

Zašto su životne vještine važne za prevenciju NCD?

Životne vještine mogu pomoći u rješavanju ili izbjegavanju zdravstvenih problema s kojima se mladi mogu suočiti, kao što su upotreba alkohola, duhana i droga – sve to je povezano s razvojem nezaraznih bolesti (NCDs).

  • Životne vještine omogućuju djeci i mladima da pretvore znanje, stavove i vrijednosti u stvarne sposobnosti (tj. šta raditi i kako to raditi); omogućavanje mladima da steknu takve sposobnosti može povećati svijest o faktorima rizika povezanim s NCDs.
  • Efektivno sticanje i primjena životnih vještina može utjecati na način na koji se djeca i mladi ponašaju prema svom zdravlju, kako u ponašanju, tako i u stavovima.
  • Životne vještine doprinose percepciji samoučinkovitosti, samopouzdanja i samopoštovanja kod djece i mladih, te stoga igraju važnu ulogu u sposobnosti da se odupru štetnim ponašajnim navikama koje mogu doprinijeti razvoju NCDs.
  • Obrazovanje o životnim vještinama pomaže u promicanju komunikacijskih, kritičkih i pregovaračkih vještina potrebnih za zdravi razvoj djece i mladih i prevenciju ponašanja povezanih s rizikom.
  • Kada su djeca i mladi podučeni životnim vještinama, vjerovatnije je da će usvojiti i održati zdrav način života tokom školovanja i ostatka svog života.
  • Obrazovanje o životnim vještinama promiče pozitivne društvene norme koje mogu utjecati na šire okruženje zdravstvenih usluga za mlade, škole, osoblje i porodice.

Sadržaj je nastao u okviru projekta Zdrave zajednice u Bosni i Hercegovini. Projekat „Zdrave zajednice u Bosni i Hercegovini“ uz finansijsku podršku Vlade Švicarske provode Federalno ministarstvo zdravlja i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u saradnji sa Institutom za populaciju i razvoj.

Reference:

  • World Health Organization. (2023). Policy on prevention and control of noncommunicable diseases in children, adolescents, and young adults.

Dostupno na: https://www.paho.org/sites/default/files/2023-08/cd60-7-e-policy-controlling-preventing-ncds.pdf

  • World Health Organization. (2003). Skills for Health. Skills-based health education including life skills: an important component of a child-friendly/health-promoting school.

Dostupno na: https://healtheducationresources.unesco.org/library/documents/skills-health-skills-based-health-education-including-life-skills-important

Dostupno na: https://www.unicef.org/media/61431/file

  • Pan Amercian Health Organization. (2024.). Risk factors for noncommunicable diseases in children, adolescents, and young adults
  • United Nations Children’s Fund. (2019). Programme guidance for early life prevention of non-communicable diseases.
  • UNESCO. (2024.). TVETipedia Glossary.

Dostupno na: https://unevoc.unesco.org/home/TVETipedia+Glossary/lang=en/show=term/term=life+skills

  • UNICEF. (2022). Sveobuhvatni okvir životnih vještina: pristup zasnovan na pravima i životnom ciklusu za izgradnju životnih vještina