Sportsko-edukativne radionice za mlade prošlo je 300 učenika sarajevskih srednjih škola

„Zdravlje mladih predstavlja temelj za održivi razvoj društva. Promocija zdravih životnih stilova među mladima donosi dalekosežne pozitivne efekte, ne samo na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, već i na širu zajednicu. Mladi su stub društva, nosioci promjena i kreatori budućnosti. Stoga je od suštinskog značaja ulagati u njihovo zdravlje i promovirati zdrave životne stilove“, kazao je lider programske oblasti Zdravlje i zdravi životni stilovi Instituta za populaciju i razvoj Feđa Mehmedović nakon sportsko- edukativnih radionica koje su okupile 300 učenika iz srednjih škola s područja općine Centar Sarajevo.

Aktivnosti su osmišljene kako bi se mladima omogućila kombinacija sportskih i edukativnih programa, a sastojale su se iz edukativnog dijela koji se fokusirao se na teme poput očuvanja mentalnog zdravlja, prevencije nasilja, zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, te pravilne ishrane i sportskog dijela u kojem su se kroz zabavne i dinamične sportske aktivnosti, timovi nadmetali u disciplinama koje promovišu saradnju, timski rad i prijateljstvo.

Samedin Bajrović, profesor sporta i tjelesnog odgoja, zaposlen u dvije škole: Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti i Srednjoj poslovno-komercijalnoj trgovačkoj školi, kaže da su radionice korisne i bitne jer predmet tjelesni i zdravstveni odgoj nije samo stvar fizičkih aktivnosti.

„U današnjem vremenu, veoma je važno mentalno zdravlje i pravilna prehrana. Često s učenicima razgovaram o tome šta će kupiti za vrijeme velikog odmora kada imaju određeni džeparac. Nažalost, puno češće biraju nezdrave stvari, poput gaziranih pića, nego neki zdraviji obrok. Mi se trudimo kroz rad s njima da im skrenemo pažnju da barem jednom sedmično ubace neki zdravi obrok kako bismo postepeno povećali broj zdravijih obroka u sedmici. Pored toga, mentalno zdravlje je također veoma bitno. U današnje vrijeme, kada je sve dostupno na dohvat ruke, internet je izvor mnogih dobrih i korisnih stvari, ali i onih koje nisu tako dobre. Moramo ih naučiti da prepoznaju šta s interneta mogu iskoristiti, a šta trebaju izbjegavati“. 

„U većini škola djeca imaju samo dva časa tjelesnog odgoja. Ponekad se ti časovi moraju spojiti u jedan dan zbog manjka prostora. Taj jedan dan fizičke aktivnosti, pogotovo za djecu koja su fizički neaktivna, je malo. Prije nekoliko godina bio je plan da se uvede i treći čas sedmično, međutim, to nije došlo na odobrenje Ministarstva. Uzimajući primjer Slovenije, gdje svako dijete ima jedan čas tjelesnog svaki dan, mislim da je to pravi put da se djeca razvijaju fizički i mentalno. Tako bi sigurno bolje razvili svoje radne navike i stekli mentalno i fizičko zdravlje“.

„Mislim da bi stvarno bilo korisno da se ovakav tip radionica češće ponavlja. Nama je ovo prvi put i jedva čekam čuti učenike kada se sve ovo završi. Iskreno, zanima me koliko im se to svidjelo. Najbolji rezultat ćemo vidjeti kada bude neka sljedeća radionica, a do sada mislim da aktivno učestvuju i da im je zanimljivo. Čekamo da se vratimo u školu kako bi mi javili svoje utiske“, kazao je Bajrović.

Prema riječima psihologinje stručne službe Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu Renate Krstanović, ovakav način rada s učenicima je nešto što je potrebno svim uzrastima i školama.

„Tematski sadržaji su prilagođeni kako osnovnim, tako i srednjim školama, a svi moduli su međusobno povezani. Ne možemo odvojiti, recimo, modul prevencije nasilja od mentalnog zdravlja, fizičke aktivnosti i prehrane. Sve to čini jednu cjelinu. Nažalost, kod nas se te teme obrađuju jednom, dva, ili čak tri puta tokom školske godine. Nisu kontinuirane, nemaju slijed i često se bave istim temama. Kada radimo na mentalnom zdravlju, fokusiramo se samo na anksioznost, dok se prevencija nasilja može obraditi, ali o reproduktivnom zdravlju se ne priča, jer to često interpretiramo iz nekih naših uloga. Što se tiče psihoaktivnih supstanci, postoje radionice, ali mislim da bi ovakve radionice trebale biti što učestalije i u što većem kontinuitetu“, kazala je Krstanović. 

 Sportsko- edukativne radionice za učenike održane su u okviru projekta „ZDRAVLJE U CENTRU – Unapređenje zdravih stilova života mladih općine Centar Sarajevo“. Institut za populaciju i razvoj projekt realizira u saradnji sa JU „Centar za sport i rekreaciju“, a u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), koji finansira @eubih, a implementira @UNDPBiH.