U okviru projekta”Unaprijeđenje usluga seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena u kriznim javno-zdravstvenim situacijama- COVID-19 na području FBiH”koji je podržan od strane Gender centra FBiH, održan je sastanak radne grupe na kojem je glavna istraživačica i metodologinja u istraživačkom procesu o pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja u vrijeme krize izazvane pandemijom COVID- 19, Aida Pilav predstavila dosadašnje rezultate i plan rada za naredni period.

Prema njenim navodima naučno istraživanje identificira ključne prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja u vrijeme krize izazvane pandemijom COVID- 19, a nakon njegove finalizacije će se ponuditi i konkretne preporuke za unapređenje pristupa uslugama u kriznim javnozdravstvenim situacijama kojima će se osigurati kontinuirana zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena u FBIH.

„Institut za populaciju i razvoj kao pravni sljedbenik Asocijacije XY je u prethodnom periodu proveo vrlo značajno online istraživanje a bilo je namijenjeno ženama reproduktivne dobi od 18 do 49 godina za područje KS i Goražda. Mi smo u vrlo kratkom periodu plasiranog online istraživanja dobili odgovore 1500 ispitanica, što je vrlo značajan i reprezantativan uzorak, od čega je 10 posto iz Goražda. Danas smo razgovarali o preliminarnim podacima jer smo dobili dobru veličinu uzorka i starosnu skupinu koja nam je bila potrebna u istraživačkom procesu”, kazala je Pilav.

„Jedan dio pitanja smo usmjerili na socio ekonomske promjene kod ispitanica u toku pandemije. Značajno nam je da vidimo koliko njih je ostalo na poslu, koliko ih je izgubilo ili promijenilo posao. Sve su to varijable koje utiču na zdravstveno stanje žena a posebno na seksualno i reproduktivno zdravlje. Dosta pitanja je bilo usmjereno na pristup zdravstvenoj zaštiti kada su u pitanju usluge u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Biće moguće napraviti dobru komparaciju za periode prije i poslije panedmije uzrokovane corona virusom. Kroz istraživanje smo saznali kako su partnerski odnosi uticali na mentalno zdravlje ispitanica. U svakom slučaju komparacija uzoraka Sarajeva i Goražda i rezultati su vrlo vrijedne smjernice za dalje djelovanje”.

„Ovi podaci će sigurno sa našim zaključcima i preporukama za dalje djelovanje koristiti za zaštitu seksualno i reproduktivnog zdravlja žena u post covid periodu, jer je nesumnjivo da je dvogodišnji period ostavio traga u ovoj oblasti. Iznijeti ću podatak da je 30 posto ispitanica bilo u mogućnosti da redovno idu na ginekološke preglede, njih 40 posto nije moglo ići na ginekološke preglede uslijed pogoršane epidemiološke situacije. To je neka rezidua koja bi mogla govoriti u prilog da je seksualno i reproduktivno zdravlje jako ugroženo i to su prioriteti na kojima moramo raditi u narednom periodu.

Na sastanku radne grupe govorilo se i o projektnim aktivnostima koje se trebaju provesti do kraja projekta a odnose se na zagovaranje i organizaciju javnih diskusija u Sarajevu i Goraždu.

Program za implementaciju Gender akcionog plana BiH (FIGAP II program 2018-2020), rezultat je saradnje Agencije za ravnopravnost spolova BiH – Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH, Gender Centra Federacije BiH i Gender centra Republike Srpske, a njegov je cilj da osigura održivu provedbu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine. Program podržava Kraljevina Švedske, koju predstavlja Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agencije SIDA.”