Dugo vremena je vladalo mišljenje da zamišljeni prijatelji ukazuju na postojanje psiholoških teškoća. Danas znamo da predstavljaju dio normalnog razvoja i procesa učenja. Nastaju iz dječije aktivne i zdrave mašte, i zadovoljavaju tri osnovne psihološke potrebe: potreba za autonomijom, povezanosti i kompentencijom.

Zamišljeni prijatelji se najčešće javljaju u dobi od tri ili četiri godine, a mogu se javiti kao osoba, igračka, superheroj, životinja, lik iz bajke ili crtanog filma. Njihov izgled, osobine i ponašanje zavise od djetetove mašte. Kroz zamišljene prijatelje djeca izražavaju svoje osjećaje, različita raspoloženja, razvijaju i poboljšavaju socijalne vještine, spoznaju i maštu, te omogućavaju lakše prilagođavanje na različite situacije i nošenje sa eventualnim traumama.

Imaginarni prijatelji su zdrav oblik igre, povećavaju kreativnost, pomažu u upravljanju emocijama i pružaju potrebnu podršku. Prateći način druženja djece (ponašanje, vrstu interakcije) možemo imati uvid u njihove strahove, želje, razmišljanja i interese.

Kako se ponašati kada se primjetimo da naše dijete ima zamišljenog prijatelja?

Vrlo je važno da ni na jedan način ne pokušavamo kontrolisati interakciju djeteta i njegovog prijatelja. Kada će doći kraj ovom prijateljstvu treba ovisiti isključivo od djetetovih želja i potreba. Ako mu branimo ovo druženje i pokušavamo dokazati da zamišljeni prijatelj ne postoji, mi ga sputavamo. Također, djete treba reagovati i ponašati se onako kako ono smatra da je potrebno i u odnosu interakciju.

Možemo ne prihvatiti ili ne shvatiti ovaj odnos, ali ga ni na koji način ne smijemo osuditi, omalovažiti ili obezvrijediti.

Zamišljeni prijatelj se može javljati u samo određenim situacijama i mjestima. Može se javljati periodično, biti prisutan nekoliko mjeseci ili godina. Kako odrasta, djete će se sve više okretati stvarnom svijetu i druženju s drugarima, dok će imaginarni prijatelj polako iščezavati.

Ono na što trebamo obratiti pažnju je vrijeme koje dijete provodi u mašti. Izoliranje od druge djece, odraslih i izostanak komunikacije mogu ukazivati da se u stvarnom svijetu dešava nešto s čim se dijete teško suočava.

Ukoliko imate dodatna pitanja ili vam je potrebna stručna podrška, obratite se psihološkom savjetovalištu IPD Roditeljskog savjetnika. Usluge su besplatne, a možete nas kontaktirati putem e mail adrese, privatnom porukom na facebook stranici ili pozivom na naš broj telefona.