Prije nekoliko dana u Sarajevu je održan okrugli stol “Prezentacija nalaza procjene zaštite mentalnog zdravlja osuđenih lica u Bosni i Hercegovini” na kojem su učešće uzele predstavnice Ambasade Kraljevine Nizozemske, predstavnici ministarstava pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, Ministarstva zdravstva FBiH, kazneno- popravnih i forenzičkih institucija iz Bosne i Hercegovine i Federacije globalne psihijatrsijske inicijative FGIP. Aktivnost je realizovana u okviru projekta „Jačanje ljudskih prava osuđenih lica sa problemima mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini”, koji finansijski podržava Kraljevina Nizozemska, a implementira Institut za populaciju i razvoj. Cilj projekta je ostvariti ljudska prava osuđenih lica sa mentalnim poteškoćama, kao i ostalih osuđenika u Bosni i Hercegovini, zbog poboljšanja kvaliteta života ove populacije.

Ovom prilikom Zamjenica ambasadora Kraljevine Nizozemske Mina Noor kazala je da projekti poput ovog koji implementira Institut za populaciju i razvoj, ne samo da doprinose osiguranju i zaštiti ljudskih prava u zemlji, već i jačaju vladavinu prava unapređenjem jednog od segmenata pravosudnog sistema.

„Zdravstvena zaštita osuđenih lica sa potrebama u oblasti mentalnog zdravlja treba da bude jednaka uslugama zaštite u oblasti mentalnog zdravlja koje su dostupne u društvu za sve. Ovaj konkretni projekat ima za cilj pružanje usluga, koje su van okvira administracije lijekova, usmjeren je na osobu i fokusira se na različite sudionike koji igraju važnu ulogu u osiguranju dobrobiti pojedinca u institucijama. Projekat na taj način doprinosi izgradnji kapaciteta i institucionalnom jačanju na bazi evropskih vrijednosti. Evropski komitet za prevenciju torture u svom posljednjem izvještaju o BiH zaključio je da ne postoji program zaštite mentalnog zdravlja i da se ne provodi niti u jednom zatvoru širom zemlje. Komitet je pozvao na rješavanje ovih pitanja, a ovaj projekat će značajno doprinijeti postizanju ciljeva”, kazala je Noor i dodala da je Ambasada Nizozemske odlučila podržati ovaj projekat jer je u ranoj fazi prepoznato da on ima potencijal za uspostavljanje zaštite mentalnog zdravlja zasnovane na pravima u kazneno popravnim i forenzičkim ustanovama u Bosni i Hercegovini.

„Činjenica da će kroz projekat biti omogućena razmjena znanja između Bosne i Hercegovine i Nizozemske je bila dodatna motivacija za Ambasadu da finansira ovaj projekat. Prepoznali smo da projekat ima za cilj izgradnju postojećih kapaciteta, znanja i stručnosti u institucijama BiH, ali ne samo preslikavanjem nizozemskog iskustva, već prvo procjenom onoga što postoji i kako se to može poboljšati uz pomoć nizozemskih stručnjaka. I obrnuto. Multisektorski pristup, koji uključuje sve ključne sudionike i činjenica da će se izraditi priručnik koji će doprinijeti efikasnim i smislenim poboljšanjima postojećih sistema i struktura bio je još jedan razlog da se prihvati projekat. Time će ovaj projekat zasigurno doprinijeti boljem pristupu pravu na zdravlje u kazneno popravnim ustanovama i forenzičkim ustanovama u Bosni i Hercegovini i na taj način doprinijeti poboljšanju ukupnih ljudskih prava u zemlji”, kazala je Noor.

Direktorica Instituta za populaciju i razvoj Emina Osmanagić izrazila je zadovoljstvo jer su tokom događaja podijeljeni nalazi Procjene zaštite mentalnog zdravlja osuđenih lica u Bosni i Hercegovini koji su dio implementacije projekta Jačanje ljudskih prava osuđenih lica sa problemima mentalnog zdravlja u BiH.

„Zahvaljujući FGIP-u urađeno je istraživanje čiji pokazatelji mogu biti od koristi prilikom unapređenja rada zatvorskih službi u oblasti mentalnog zdravlja osuđenih lica. Na samom početku ovog izvještaja rečeno je da zatvorenici često imaju ozbiljne mentalne smetnje i da 40 posto njih u Evropi pate od nekog oblika mentalnog invaliditeta. Zato mi je drago da su naša ministarstva pravde u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine zainteresirani za unapređenje sveobuhvatnih politika i strategija koje imaju za cilj da zaštite mentalno blagostanje svih osuđenih lica i da osiguraju da osobe sa mentalnim invaliditetom imaju adekvatan pristup odgovarajućem tretmanu kao što imaju i osobe koje nisu osuđivane”.

„Ako želimo unaprijediti mentalno zdravlje osuđenih lica, ne smijemo zaboraviti i potrebe osoblja u KPZ. Važno je poboljšati uvjete rada osoblja, osigurati im kontinuirane obuke, bolje plaćen posao. Ministarstva zdravlja iz Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine će dati doprinos u kreiranju Smjernica za zdravstveno i i nezdravstveno osoblje koje se planiraju raditi odmah nakon ovog sastanka zajedno sa predstavnicima Ministarstava pravde i stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja”, pojasnila je Osmanagić.

Pomoćnik Ministra pravde, za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija Hidajet Trako kaže da se na sastanku čulo dosta poučnih stvari.

„Uglavnom, slažem se sa svime što sam čuo na sastanku. Deset godina sudjelujem na raznim edukativnim skupovima a ovo je jedan od boljih i kvalitetnijih. Svaki put nešto naučim a danas sam najviše naučio, u smislu povjerenja i odnosa. Vrlo uspješno”, kazao je Trako.

Pomoćnik Ministra pravde Republike Srpske za izvršenje krivičnih sankcija Pero Dunjić mišljenja je da je tema sastanka veoma bitna i zanimljiva.

“Zadovoljstvo nam je bilo učestvovati i dati doprinos u radu. Također, sve pohvale za međunarodne eksperte koji su izvršili stručnu analizu i dali smjernice za dalji rad sa ovom kategorijom zatvorenika. Obzirom da se radi o ranjivoj kategoriji lica koja izdržavaju kaznu zatvora, pored zakonskih rješenja i domaćih protokola u postupanju, veoma su nam bitna iskustva i primjeri dobre prakse iz razvijenih zemalja. Sastanak ocjenjujem kao veoma uspješan, a predočene smjernice će nam dobro doći u daljem radu i unapređenju postojećeg sistema zaštite mentalnog zdravlja osuđenih lica u BiH”, kazao je Dunjić.

Direktor Kazneno- popravnog zavoda Busovača Emil Velte smatra da je tema u potpunosti odgovarajuća za sektor izvršenja kaznenih sankcija, odnosno za zatvorski sustav.

„Ovim putem izražavam i svoju zahvalnost i zadovoljstvo što se netko odvažio i udostojio otvoriti ovu temu kada je u pitanju Zatvorski sustav. Po mom mišljenju ova tema bi se trebala proširiti i na zaštitu mentalnog zdravlja zavodskog osoblja u zatvorima. Možda ovim što kažem izazivam revolt nekih drugih skupina ljudi, ali mislim da je u zatvorskom sustavu puno važnije mentalno zdravlje zavodskog osoblja nego osuđenih ili pritvorenih osoba. Ovo kažem iz razloga jer većina osuđenih koji se nalaze u zatvorima puno više koriste zdravstvene usluge psihologa, neuropsihijatara i drugog medicinskog osoblja koje je zadužena za mentalno zdravlje. Čak mogao bih reći da se često radi i o zloupotrebi korištenja ovih usluga kada je riječ o osuđenim i pritvorenim osobama. Čest slučaj je da se zavodsko osoblje ne javlja za pomoć stručnih osoba kada je mentalno zdravlje u pitanju zbog puno razloga, a najčešći razlog je zasigurno neupućenost i nerazvijena svijest o važnosti mentalnog zdravlja. Po pitanju samog tijeka sastanka, mislim da se u par navrata odstupilo od teme, ali budući da je to jedan od prvih sastanaka, to će se vjerojatno promijeniti kada svi sudionici budu aktivnije sudjelovali u raspravi”.

„Mi u KPZ PT Busovača, pokušavamo razgovarati i djelovati na polju zaštite mentalnog zdravlja kako osuđenih i pritvorenih, tako i zavodskog osoblja. Te aktivnosti kod osuđenih i pritvorenih su bazirane na stručnim pregledima i razgovorima, ali kada se radi o zaposlenima u Zavodu, te aktivnosti se svode većinom na međusobne razgovore, na međusobnu razmjenu iskustava, na razgovore sa rukovodstvom Zavoda, premještanju na druga radna mjesta, na obradi stručnih tema i prezentaciji tih tema na zajedničkim sastancima Sektora osiguranja jedanput mjesečno, na održavanje redovitih kondicijskih treninga, organiziranje team building druženja, sportskoj rekreaciji jedanput tjedno, zajedničkim proslavama i druženjima u prirodi i slično, sudjelovanju na sportskim turnirima i još puno toga. U posljednje vrijeme rukovodstvo Zavoda sve veći značaj pridaje mentalnom zdravlju i zaposlenih u Zavoda, ali i osuđenih i pritvorenih osoba”, kazao je Velte.

Direktor Kazneno- popravnog zavoda Zenica Redžo Kahrić ocijenio je sastanak kao odličan jer su učesnici ljudi koji imaju iskustvo kroz cijeli zatvorski sistem.

„Mislim da su ovi mlađi direktori mogli da nauče mnoge stvari kroz ove diskusije i da je trebalo više prostora ostaviti za diskusiju jer je bila interesantna tema i stručni sagovornici. Osjeti se potreba da se dijalog nastavi. Vidi se velika potreba za ovom temom. Mislim da ćemo moći dosta preuzeti iz evropskih praksi i primijeniti u našem sistemu. Svima je teško doći do promjene. Međutim, mi moramo insistirati na promjenama, mora se mijenjati svijest. Ono što je u zatvoru opasno to je rutina i tu vrijede pravila koja su zastarjela. Moraju se mijenjati u korist sistema a i trenutnog stanja u državi i u svijetu”, kazao je Kahrić.