7. Podrška mentalnom zdravlju
Podrška mentalnom zdravlju veoma je važna komponenta u prevenciji nasilja, jer emocionalni i psihološki problemi često mogu biti uzrok nasilnog ponašanja. Osnaživanje pojedinaca da prepoznaju i adekvatno odgovore na svoje emocije, traže pomoć i rade na vlastitom blagostanju ne samo da doprinosi njihovom ličnom razvoju već i stvara sigurnije zajednice. Kada se mentalnom zdravlju pridaje pažnja, smanjuju se rizici od nasilnih reakcija proizašlih iz frustracije, stresa, trauma ili nezadovoljenih psiholoških potreba.
Podsticanje ljudi da traže pomoć uključuje razbijanje stigme povezane s mentalnim zdravljem. Ovo znači educirati zajednicu o tome da traženje psihološke podrške nije znak slabosti, već hrabrosti i odgovornosti. Kroz otvoren razgovor, promociju dostupnih resursa i pružanje podrške ljudima koji se suočavaju s emocionalnim izazovima, možemo stvoriti okruženje u kojem je mentalno zdravlje prioritet. Ključ je u tome da osiguramo da se svaki pojedinac osjeća sigurno i prihvaćeno kada odluči potražiti pomoć, bilo od terapeuta, savjetnika, porodice ili prijatelja.
Zašto je ovo važno za prevenciju nasilja?
Ljudi koji se bore s neriješenim traumama, anksioznošću, depresijom ili nekontrolisanim bijesom mogu, u određenim situacijama, reagovati nasilno. Pravovremena pomoć može spriječiti eskalaciju ovih problema u nasilno ponašanje, što štiti i njih i ljude oko njih. S druge strane, podrška mentalnom zdravlju pomaže i žrtvama nasilja da procesuiraju svoje iskustvo, obnove samopouzdanje i razviju mehanizme za prevazilaženje trauma.
Kako možemo pružiti podršku mentalnom zdravlju?
- Roditelji mogu razgovarati s djecom o važnosti mentalnog zdravlja, naučiti ih kako prepoznati i izraziti emocije te ih ohrabriti da se obrate stručnjaku kada osjete potrebu.
- Prijatelji mogu biti sigurna tačka za razgovor, nudeći podršku bez osude, dok istovremeno sugerišu profesionalnu pomoć kada je potrebno.
- Nastavnici i pedagozi mogu uočiti promjene u ponašanju učenika, razgovarati s njima i njihovim roditeljima, te ih uputiti ka servisima koji su važni za brigu i unapređenje mentalnog zdravlja.
- Zdravstveni radnici mogu aktivno promovisati važnost mentalnog zdravlja kroz preventivne programe, informisanje i direktnu podršku pacijentima.
- Mediji mogu raditi na razbijanju stigme, podizanju svijesti o problemima mentalnog zdravlja i širenju informacija o dostupnim resursima za podršku.
Podsticanje brige o mentalnom zdravlju ima moć da mijenja živote i zajednice. Ulaganje u emocionalnu dobrobit pojedinca nije samo lični čin, već doprinos zdravijem, sigurnijem i nenasilnom društvu za sve nas.
Podrška mentalnom zdravlju (iz ugla žrtava nasilja)
Mentalno zdravlje žrtava nasilja – posebno mladih izloženih vršnjačkom nasilju, svjedoka nasilja u porodici, djevojaka žrtava seksualnog nasilja i žena koje doživljavaju nasilje u porodici – često je teško narušeno. Traumatska iskustva mogu ostaviti dugoročne posljedice, uključujući anksioznost, depresiju, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i osjećaj bespomoćnosti. Pružanje podrške mentalnom zdravlju žrtava nije samo čin solidarnosti, već ključni korak ka njihovom oporavku, jačanju samopouzdanja i ponovnom uspostavljanju osjećaja sigurnosti.
Za mlade izložene vršnjačkom nasilju, mogućnost da izraze svoje emocije i razgovaraju o svojim iskustvima s pouzdanim odraslima, poput roditelja, nastavnika ili školskog psihologa, može biti presudna. Podrška stručnjaka pomaže im da razviju strategije suočavanja s pritiscima i prevaziđu osjećaj izolacije ili srama. Oni koji svjedoče nasilju u porodici često osjećaju zbunjenost, strah i krivicu. Razgovor s pedagozima, socijalnim radnicima ili psihoterapeutima pomaže im da razumiju da nisu odgovorni za ono što se dešava i da pronađu načine da obrade svoja iskustva.
Djevojke koje su pretrpjele seksualno nasilje često se suočavaju s dubokim osjećajem srama, krivice ili straha od osude. Podrška mentalnom zdravlju ovim mladim osobama uključuje stvaranje okruženja u kojem se osjećaju sigurno da pričaju o svom iskustvu i gdje im je pružena pomoć da obnove osjećaj vrijednosti i kontrole nad svojim životom. Za žene koje su žrtve nasilja u porodici, podrška mentalnom zdravlju pomaže im da prepoznaju ciklus nasilja, pronađu snagu za izlazak iz nasilne veze i izgrade samopouzdanje potrebno za novi početak.
Zašto je ovo važno?
Za sve ove grupe, podrška mentalnom zdravlju ne samo da pomaže žrtvama da se suoče s traumom, već i smanjuje rizik od ponavljanja nasilja u njihovim životima. Dugoročno, pružanje ove podrške doprinosi zdravijem društvu, gdje pojedinci imaju snagu da prekinu ciklus nasilja kojem su izloženi.
Šta možemo učiniti?
- Za mlade izložene vršnjačkom nasilju: Roditelji i nastavnici mogu otvoreno razgovarati o nasilju, osigurati im siguran prostor za izražavanje osjećaja i povezati ih s psihologom ili savjetnikom.
- Za svjedoke porodičnog nasilja: Pedagozi, psiholozi i socijalni radnici mogu im pomoći da prepoznaju vlastite emocije i pruže podršku kroz razgovor i stručnu pomoć.
- Za djevojke žrtve seksualnog nasilja: Osigurajmo im pristup sigurnim i povjerljivim mjestima gdje mogu prijaviti nasilje, razgovarati s terapeutima i dobiti potrebnu pravnu i psihološku pomoć.
- Za žene žrtve nasilja u porodici: Pružimo im podršku kroz centre za mentalno zdravlje, skloništa za žrtve nasilja i grupe podrške gdje mogu podijeliti svoja iskustva i dobiti stručnu pomoć za procesuiranje traume.
Osiguranje pristupa podršci za mentalno zdravlje ključno je za proces ozdravljenja žrtava i prekidanje ciklusa nasilja, omogućavajući im da izgrade sigurniju, sretniju budućnost.
Šta svako od nas može uraditi da doprinese mentalnom zdravlju u odnosu na ulogu u društvu?
Podrška mentalnom zdravlju nije zadatak samo za stručnjake – svi mi možemo igrati značajnu ulogu u stvaranju okruženja u kojem se mentalno zdravlje prepoznaje, podržava i njeguje. Evo šta svako od nas može učiniti u svojoj ulozi:
- Nastavnik: Prepoznajte promjene u ponašanju učenika i pružite im podršku kroz otvoren razgovor i suosjećanje. Učite ih vještinama emocionalnog izražavanja i upravljanja stresom. Organizujte radionice o važnosti mentalnog zdravlja i osigurajte siguran prostor u učionici gdje se svi osjećaju prihvaćeno i podržano.
- Razrednik: Proaktivno radite s učenicima i roditeljima na podizanju svijesti o mentalnom zdravlju. Potičite učenike da razgovaraju o svojim osjećajima, a roditelje da budu uključeni u emotivni razvoj svoje djece. Budite most između učenika i školskog psihologa ili pedagoga.
- Direktorica škole: Omogućite školski program koji promoviše mentalno zdravlje kroz edukacije, obuke i radionice za nastavnike i učenike. Osigurajte pristup školskim psiholozima, a u budžet uvrstite aktivnosti usmjerene na emocionalnu dobrobit učenika i osoblja.
- Mediji: Promovišite pozitivne priče o ljudima koji su tražili pomoć za mentalno zdravlje i uspješno se oporavili. Razbijajte stigmu kroz emisije, članke i kampanje, i osigurajte tačne informacije o dostupnim resursima za pomoć. Pokažite kako mentalno zdravlje doprinosi društvenom blagostanju.
- Roditelji: Budite otvoreni za razgovor s djecom o njihovim osjećajima i izazovima. Postavite primjer brige o mentalnom zdravlju kroz vlastito ponašanje – pokazujte da je u redu tražiti pomoć kada je potrebna. Ohrabrite djecu da se obrate vama ili stručnjaku ako osjećaju potrebu.
- Sestra ili brat: Budite oslonac za svoje sestre ili braću. Ako primijetite da se povlače, postaju tjeskobni ili djeluju nesretno, razgovarajte s njima s puno empatije. Ohrabrite ih da podijele svoje osjećaje i, ako je potrebno, povežite ih sa stručnjakom.
- Prijatelj: Slušajte bez osude i ponudite emocionalnu podršku. Ako prijatelj prolazi kroz težak period, potaknite ga da potraži pomoć i budite uz njega tokom tog procesa. Male geste podrške, poput prisustva na razgovoru sa stručnjakom, mogu mnogo značiti.
- Pedagog: Razvijajte programe koji educiraju učenike o važnosti mentalnog zdravlja. Sarađujte s nastavnicima i roditeljima kako biste osigurali adekvatnu podršku učenicima kojima je potrebna pomoć. Aktivno sarađujte s psiholozima i terapeutima kako biste obezbijedili stručnu pomoć.
Svaka od ovih uloga ima potencijal da doprinese opštoj dobrobiti zajednice, smanjujući stigma vezanu za mentalno zdravlje i otvarajući vrata zdravijem, sigurnijem društvu za sve. Naš angažman može biti ključna razlika u nečijem životu.
I da, na kraju imamo molbu za vas. Pogledajte video o mentalnom zdravlju: Zdravlje u Centru- epizoda: Mentalno zdravlje
Kampanja “16 Ja” ima za cilj da istakne konkretne korake koje svako od nas može poduzeti kako bi spriječio nasilje i promovirao nenasilje.
Tokom 16 dana aktivizma, javnost ćemo upoznati sa 16 jednostavnih, ali moćnih akcija koje pojedinci mogu poduzeti da zaštite sebe i druge, te doprinesu stvaranju sigurnog i pravednog okruženja za sve.
Institut za populaciju i razvoj Kampanju sprovodi u okviru projekta Future4Youth, finansiranog od strane BAWAG-a, ADH i MES fondacije koji realizuje CARE International Balkans.
#16DanaAktivizma#BMK#16Days#NoFear