Da li ste znali?
Nasilje predstavlja važan društveni problem koji ima nesagledive zdravstvene i socijalne posljedice, kako na žrtvu, tako i na zajednice u kojima je nasilje prisutno. Izloženost nasilju može povećati rizik od pušenja, zloupotrebe alkohola i droga, mentalnih bolesti i suicidalnosti, hroničnih bolesti poput bolesti srca, dijabetesa, raka i zaraznih bolesti kao što je HIV. Nasilje razara porodice, ugrožava ljudska prava i dovodi do pojave drugih društvenih problema kao što su kriminal i daljnje nasilje.[1]
Nasilje može dovesti do trajnih posljedica, a nerijetko može imati i fatalne posljedice po žrtvu. Ubistvo zasnovano na rodu nazivamo femicid i predstavlja brutalnu i ekstremnu manifestaciju nastavka nasilja kojem je izložena žena ili djevojčica i pojavljuje se u različitim međusobno povezanim formama. Definira se kao namjerno ubistvo sa rodno utemeljenom motivacijom, a može biti uvjetovan rodnim normama, diskriminacijom prema ženama i djevojkama, nejednakim odnosima moći između žena i muškaraca ili štetnim društvenim normama.
Društvene norme mogu biti važan faktor u pojavi, odobravanju i ignoriranju nasilja.[2]ˈ[3]ˈ[4] Pojedine kulturološke norme mogu doprinijeti stvaranju uvjerenja da su određene forme nasilja bezazlene i opravdane, naprimjer, nasilje u odgoju djece, verbalno vršnjačko nasilje, nasilje u vezama i drugi oblici nasilja. Djeca, posmatrajući odrasle, mogu usvojiti uvjerenje i stav da je nasilje normalan i prihvatljiv način rješavanja konflikta sa drugima, a što u konačnici eskalira kao fizičko nasilje kojim djeca rješavaju određene konfliktne situacije ili kao verbalno nasilje koje se može pojaviti kao vrijeđanje, ponižavanje i slično. Norme mogu utjecati na uvjerenja žrtve da „opravdava“ ili „minimizira“ nasilje kojem je izložena, a što je često prisutno u kontekstu nasilja kojem su izložene žene i djevojke u vezama ili među djecom koja opravdavaju roditeljsko nasilje kojem su izložena, smatrajući da je to normalan vid odgoja i da njihovo ponašanje opravdava upotrebu fizičkog i verbalnog nasilja kao dio odgojnih metoda. Djeca koja odrastaju okružena nasiljem i koja usvoje stavove da je nasilje u određenim formama prihvatljivo, sigurno će biti ohrabrena da koriste nasilje u odnosima koje budu gradili sa drugima kasnije u odrasloj dobi. Na taj način se nasilje prenosi sa jedne generacije na drugu.
Kampanja “16 Ja” – Zajedno protiv nasilja
Institut za populaciju i razvoj s ponosom najavljuje početak kampanje “16 Ja”, koja se provodi u okviru globalne inicijative “16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”. Prevencija nasilja nije samo odgovornost institucija, već i lična obaveza svakog člana i članice našeg društva. Kroz ovu kampanju želimo naglasiti da svaka osoba ima potencijal da doprinese izgradnji zajednice u kojoj vlada nulta tolerancija prema svim oblicima nasilja.
Kampanja “16 Ja” ima za cilj da istakne konkretne korake koje svako od nas može poduzeti kako bi spriječio nasilje i promovirao nenasilje. Tokom 16 dana aktivizma, javnost ćemo upoznati sa 16 jednostavnih, ali moćnih akcija koje pojedinci mogu poduzeti da zaštite sebe i druge, te doprinesu stvaranju sigurnog i pravednog okruženja za sve.
Ti imaš snagu zaustaviti nasilje!
Vjerujemo da društvo koje odbacuje nasilje počinje s pojedincem. Svaka osoba koja odluči prepoznati nasilje, reagirati na njega i raditi na njegovoj prevenciji postaje dio promjene. Pozivamo sve građane da se pridruže kampanji “16 Ja” i prepoznaju vlastitu ulogu u izgradnji društva slobodnog od nasilja. Zajedno možemo pokazati da je svaki glas, svaka akcija i svaki korak važan u borbi za sigurniju budućnost.
Kakav bi bio svijet bez nasilja?
Svijet bez nasilja bio bi mjesto ispunjeno harmonijom i međusobnim poštovanjem, gdje bi svi ljudi, bez obzira na spol, dob, porijeklo ili uvjerenja, živjeli u sigurnosti i dostojanstvu. U takvom svijetu, zajednice bi se temeljile na empatiji i solidarnosti, a konflikti bi se rješavali nenasilno, kroz dijalog i razumijevanje. Djeca bi odrastala u okruženjima koja njeguju ljubav i podršku, odrasli bi se osjećali cijenjeno i ravnopravno, dok bi stariji bili okruženi brigom i poštovanjem. Fizičko, emocionalno i socijalno blagostanje bilo bi prioritet, s dostupnim resursima za mentalno zdravlje, edukaciju i osnaživanje. Takvo društvo ne bi samo sprječavalo nasilje, već bi aktivno promoviralo kulturu mira, tolerancije i zajedničkog prosperiteta za sve.
Zvuči lijepo i poželjno, pa uradi jednu ili više stvari koje ćemo predstaviti u okviru kampanje „16 Ja“ i pomoći ćeš nam da napravimo zajednički iskorak ka svijetu u kojem nasilje nema svoje mjesto.
Vaš IPD
Kampanja se sprovodi u okviru projekta Future4Youth, finansiranog od strane BAWAG-a, ADH i MES fondacije koji realizuje CARE International Balkans.
#16DanaAktivizma#BMK#16Days#NoFear
[1] World Health Organization (2023). Violence prevention. Why violence matters to public health?
[2] Oxfam (2020). Uprooting our beliefs. Examining social norms contributing to violence against women and girls, including child marriage.
[3] UNICEF (2016). Analysis of social norms in relation to violence against children.
[4] World Health Organization (2009). Changing cultural and social norms that support violence. Violence prevention. The evidence. Dostupno na: https://www.unodc.org/e4j/data/_university_uni_/changing_cultural_and_social_norms_that_support_violence.html?lng=en&match=changing%20cultural